Home  |  Izdanja - Dosije  |  Dosije 8  |  Milion razloga za (ne) sreću
Kako obeštetiti kažnjavane medije?

Milion razloga za (ne) sreću

Dragan Stosić

Hoce li drzavne institucije koje su pod kontrolom nove vlasti, vratiti ono sto je u njihovo ime otela prethodna vlast? Novinarstvo i mediji, oni koji su se oteli iz ruku rezima i nazvali sebe nezavisnim, proganjani su od samog pocetka Milosevicevog komandovanja zivotom i smrcu svojih podanika, ali se vrhunac histerije dogadjao od kraja 1998. godine i tokom cele sledece dve.

Jedan od nakaradnih zakona na kakvima se zasnivao Milosevicev apsolutizam, republicki Zakon o javnom informisanju, donet je 20. oktobra 1998. godine i vec cetiri dana kasnije poceo da se primenjuje u punom sjaju. Evropljanin, Dnevni telegraf, Glas javnosti, Monitor, Svet, Nedeljne novine, Prava coveka, Pancevac, Somborska novine, Kosova sot, Danas, Blic, Gazeta sciptare, Koha ditore, Kombi, Studio B, Parlament, Profil, Cacanski glas, Kikindske novine, Narodne novine, bilten Promene, Nedeljni telegraf, Novine Vranjske, Nezavisna svetlost, NIN, agencija Beta... i povremeno, tek da se "dokaze" demokraticnost, Politika, RTS, Vecernje novosti, Borba. Prica se da oni i nisu placali te kazne koje su i iznosom bile znatno manje od onih koje su izricane "nezavisnim" medijima.

NADOKNADA OD MILION NEMAĆKIH MARAKA
Nova vlast "u prvih sto dana" nije pozurila da odrzi dato obecanje iz vremena dok je jos sedela u "opozicionim kolicima", da ce "podrzati" nezavisne medije "vracanjem otetog"; samo sporadicno i maglovito najavljuje da ce se pozabaviti i tim problemom. Ocekuje se valjda da, u medjuvremenu, neki od recenih medija "izdahne" pa ce valjda, skladno tome, i dug biti smanjen. U tom svetlu izdvajamo jedinu iole umesnu izjavu ministra pravde Vladana Batica koji je 15. februara najavio: "Na sednici Vlade pokrenucemo pitanje obestecenja nezavisnih medija i donecemo izvesnu uredbu kojom ce se ovo regulisati", dodajuci da ce se nova vlast, iako su ova glasila kaznjena u doba proslog rezima, truditi da ispravi i ovu nepravdu. Batic je rekao da ce medijima biti nadoknadjeno milion nemackih maraka jer ukupne kazne iznose nesto vise od 30 miliona dinara.
- Sa ministarstvom finansija ce biti dogovoren nacin obestecenja, koji ce se najverovatnije sastojati i iz kompenzacija i iz otpisa poreza - izjavio je Batic, ne zeleci da precizira kad ce ovaj proces poceti.
I, od tada ni reci vise, niti iz usta ministra Batica, ni bilo koga drugog. No, ne lezi vraze. Iako je nakaradni Zakon "obelezen" i suspendovan, samo nedelju dana posle ove izjave, niske Narodne novine dolaze pod njegov zakasneli udar. "Bivsi predsednik gradske vlade i nekadasnji celnik SPO u Nisu Branislav Jovanovic tuzio je po suspendovanom Zakonu o javnom informisanju niski dnevnik Narodne novine zahtevajuci nadoknadu nematerijalne stete od 150.000 dinara zbog objavljivanja neistinitog sadrzaja u tekstu pod naslovom "Svodjenje racuna, pa i kafanskih", saopsteno je 21. februara 2001. godine u ovom dnevniku. Inkriminisani tekst objavljen je sredinom novembra prosle godine. Da nije istinito bilo bi smesno! Zakazano je i rociste. Mi dodajemo, dok je Jovanovic bio predsednik gradske vlade od 1997. do 2000. godine Narodne novine su dva puta tuzene po tadasnjem Zakonu o informisanju. Oba puta one su kaznjene zbog objavljivanja Jovanovicevih izjava o "mobilizaciji vojnih obveznika" i "visini primanja u DIN". Tada su Jovanovic i SPO bili na celu organizovanih protestnih okupljanja gradjana koja su pratila ova sudjenja.
S druge strane stoje mediji, a sta se u njihovom taboru radi ili ne radi? Osim svakodnevnog "Trazimo oteto" (ruku na srce tek u ponekim medijima), sto je zajednicka akcija NUNS-a i medija koji su kaznjavani po ovom Zakonu i sporadicnih "podsecanja", stice se utisak da se nesto ceka. Kao da je cinjenica da je drzava krivac (posredno je to i priznala suspendovanjem recenog Zakona), mala uteha koja ce jedanput biti "unovcena". Ali, dotle, da ne ljutimo nove vlasti? Ili je, mozda, konstatacija tog tipa preterana?

KAZNE I DRUGE ŠTETE
Vukasin Obradovic, vlasnik i glavni i odgovorni urednik Novina Vranjskih kaze: "Neka oni (nova vlast) nama vrate novac koji smo morali da uplatimo drzavi na ime kazni po nakaradnom Zakonu o informisanju, a mi cemo sami placati poreze." Zasto nema konkretnijih pokusaja da se drzava podseti na svoj dug, Obradovic razocarano komentarise: "Zbog "glasova" iz NUNS-a da ne idemo pred rudu vec da zajedno (svi nezavisni kaznjeni mediji) tuzimo drzavu i trazimo vracanje otetog, do sada nismo podizali tuzbu iako je ideja postojala. Ne znam sta NUNS vise ceka!".
- Najmanje sto od drzave i nove vlasti ocekujemo je prosto obestecenje. Znaci, vracanje novca koji nam je uzet, sa kamatom, sto bi bila najcistija situacija. Danas za to ima i najveci interes jer je, u odnosu na ostale stampane medije (ne racunajuci stamparije i slicno), najstroze kaznjen, odnosno sa najvise para. E, sad, svesni smo i da drzava to verovatno nece moci da uradi, i po nekim najavama ljudi iz vlasti to ce se verovatno regulisati preko umanjenja poreza, olaksica pri nabavci papira... - misljenje je Grujice Spasovica, glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Danas.

AKCIJA SPASAVANJA
Odlukom opstinskog sudije za prekrsaje Gorana Trajkovica, po prijavi Vojne poste 3755 u Nisu, u skladu sa Zakonom o javnom informisanju, privatno novinsko-izdavacko preduzece Vranjske, kaznjene su sa 600.000 dinara, a direktor i glavni i odgovorni urednik Vukasin Obradovic sa 200.000 dinara, objavljeno je u medijima 24. decembra 1999. godine. Novine Vranjske objavile su 16. decembra informaciju "Represija kao uzrok" o masovnom iseljavanju Albanaca prouzrokovanom mobilizacijom, ubistvima civila, pljackom i paljenjem stambenih objekata, dzamija i skola tokom agresije NATO na SRJ. Novine Vranjske prenele su integralno Izvestaj Helsinskog odbora za ljudska prava u Srbiji i kaznjene zbog navodnog "podsticanja verske, nacionalne i rasne netrpeljivosti iz clana 61 Zakona o javnom informisanju".
- Cak da bude i minimalna kazna, a po ovom clanu Zakona o javnom informisanju ona moze da bude "samo" 500.000 dinara, mi nemamo sredstva da je platimo. Ne znam kakva ce biti dalja sudbina ovog nezavisnog lista - izjavio je tada Obradovic, najavljujuci da ce 126. broj Novina Vranjskih izaci sa zakasnjenjem. Novac je prikupljen (kolege, NUNS, donatori...), ali se desio i jedan zanimljiv slucaj o kome govori Obradovic.
- Sonja Biserko, koja vodi Helsinski odbor ciji smo izvestaj objavili i zbog njega bili kaznjeni, bila je tog dana kao i mnogi drugi, "u akciji spasavanja" Novina Vranjskih. Rok kratak, kao i uvek u slucaju nezavisnih medija po kojima se "pucalo iz tog nakaradnog Zakona", svi smo uznemireni, treba nakupiti 200.000 dinara na vreme i uplatiti, inace, zna se. Sonja je u jednom trenutku rekla da ce doneti 1.000 nemackih maraka i otisla. Do danasnjeg dana se nisu pojavili ni ona ni obecanih 1.000 maraka.

Spasovic jos dodaje da Danas ocekuje da ga drzava obesteti i za sve druge stete koje je trpeo zbog netolerantnih vlasti: "Znaci, pored kazni, koje se najlakse mogu sracunati, tu su i obestecenje za dugogodisnju cinjenicu da smo papir placali i do tri puta skuplje od Politike, recimo plenidbu novina od strane policije na crnogorsko-srpskoj granici, sto smo nedelju dana bili neustavno zabranjeni, sto smo bili primorani da se stampamo u Podgorici (sa neuporedivo visim troskovima nego u Srbiji)...".
"Takodje - dodaje Spasovic - mozda i najbitnije za buducnost informisanja u ovoj drzavi, mislimo da se moraju stvoriti uslovi za pravljenje ozbiljnih novina. Nasi citaoci, naime, spadaju u jedan od najsiromasnijih slojeva i tesko mogu odvajati novac, a mi opet ne mozemo toliko spustiti cenu zbog troskova. I, jedino sto preostaje je da "ides u zuto", tj. da pravis tabloid, ili da se jeftino prodas strancima, ili... ne znam, ovako svakako nece moci jos dugo." Spasovic je, inace, optimista za razliku od Obradovica, i kaze: "Smatramo da cemo se dogovoriti sa novim vlastima jer su gotovo sve clanice DOS-a, dok su bili u opoziciji, potpisali obavezu da nas obestete kada se promeni vlast. Mozda ce im za to trebati malo vremena, ali ako "zaborave" svoju obavezu onda cemo svoja prava potraziti na sudu, naravno".

NA DAN BEZBEDNOSTI
Jedna od prvih kazni po Zakonu o informisanju izrecena je Dobrosavu Nesicu, odgovornom uredniku lista Prava coveka i predsedniku leskovackog Odbora za ljudska prava, nevladine organizacije koja je izdavac ovih novina. Nesic je ujedno i jedini osudjeni po ovom zakonu koga je zapala zatvorska kazna - kaznjen je 21. januara 1999. godine sa 70 hiljada dinara, a posto kaznu nije platio, proveo je mesec dana u Okruznom zatvoru u Leskovcu. Nesicev "delikt" sadrzan je u 17 reci objavljenih u tekstu Bojana Toncica pod naslovom "Pisati kao sav normalan svet": "Radio Leskovac je zavredeo pozitivnu ocenu vladajuce stranke, ne odstupajuci od tragikomicne papazjanije precutkivanja, zamagljivanja i primitivizma".
Nesic je kaznu izdrzavao od 13. maja ("Setili su me se za Dan bezbednosti", kaze) do 13. juna 1999. godine, u vreme NATO intervencije u Jugoslaviji. I u zatvoru je kaznjen za verbalni delikt ("Robijasi, vi ste nevini, pravi krivci su na slobodi") - samicom.
- Najteze je bilo u vreme vazdusnih uzbuna, odnosno bombardovanja ciljeva u okolini Leskovca, kada su nas strazari zakljucavali i odlazili u skloniste. Tada je nastajala panika, histerija, svi su udarali u resetke i trazili da izadju, to je jedno vrlo traumaticno iskustvo. Tuzicu drzavu i ukoliko dobijem novcano obestecenje, uplaticu ga u humanitarne svrhe - kaze Nesic za Dosije.

NAJNOVIJI POKUŠAJI
26. februara 2001. godine izdavac Danasa, Preduzece "Dan graf" d.o.o. uputilo je Vladi Republike Srbije (Ministarstvu za finansije i Ministarstvu za pravosudje) "Predlog" za resavanje problema drakonskih kazni po Zakonu o javnom informisanju. U Predlogu se najpre navodi da je "Dan graf" sedam puta kaznjen u ukupnom iznosu od 2. 167. 300 dinara, sto je u "periodu neustavnog Zakona" uticalo "na poslovanje Preduzeca, na pogorsavanje celokupne materijalne situacije lista Danas, a posebno na licna primanja i standard zaposlenih ljudi u samom Preduzecu i njihovih porodica. Kako je clanom 25. Ustava Republike Srbije predvidjeno da 'svako ima pravo na naknadu materijalne i nematerijalne stete koju mu nezakonitim i nepravilnim radom nanese sluzbeno lice ili drzavni organ ili organizacija koja vrsi javna ovlascenja u skladu sa zakonom. Stetu je duzna nadoknaditi Republika Srbija ili organizacija koja vrsi javna ovlascenja', a notorna je cinjenica da je Zakon o javnom informisanju bio neustavan i u suprotnosti sa osnovnim ustavnim odredbama o slobodi javnog informisanja, te su i postupci protiv preduzeca "Dan graf" po tom zakonu kod Gradskog organa za prekrsaje ocigledno bili nezakoniti i nepravilni. Stoga preduzece "Dan graf" smatra da je obaveza drzave da ga obesteti sa pripadajucom kamatom." U nastavku "Predloga", preduzece "Dan graf" iznosi niz nacina na koje bi drzava mogla da ga obesteti, racunajuci naravno i obavezu obracunavanja zatezne kamate. "Najkorektnije bi bilo", smatraju predstavnici "Dan grafa", "da se suma od 2. 167.300 dinara pretvori u marke po zvanicnom kursu od 6 dinara i da se potom dobijena devizna suma isplati u dinarskoj protivvrednosti". U tom slucaju bi dug Republickog budzeta ovom preduzecu iznosio 361.217 nemackih maraka, konstatuje se. Takvu racunicu, svakako, morali bi ispostaviti i ostali mediji koji su "nagazili na minu" koja se zvala Zakon o javnom informisanju. A, kako ce se sve zavrsiti, izgleda da ce ipak presuditi "najcvrsci sudija" - vreme.

Sadržaj

( Broj 8: Feb 2001 - Feb 2001 )

UVOD

Šta se nije promenilo?

Mediji i vladavina prava

SRPSKO NOVINARSTVO I TRANZICIJA

Mediji i drustvo

Izazovi novostećene "slobode"

Povratak urednika

(DIS)KONTINUITETI

Ravnopravno do informacija - od želje do stvarnosti

Transformacija RTS-a

Tragom pritvaranja Dragoljuba Milanovića

Kako obeštetiti kažnjavane medije?

I sud odbacio zhtev radnika RTS

RTS: nacionalna televizija?

Predlog

PROFESIJA

Izmedju "vajde" i kodeksa

Druga strana medalje

Vidimo se na naslovnoj

INICIJATIVE

U susret zakonu o radiodifuziji

KA MEDIJSKOM TRZISTU

Ko ostaje u etru

Opstati ili "poginuti" na tržistu

U sluzbi istine i novih gospodara

NA TALASU PROMENA

Velike doze optimizma

Nova rukovodstva pred starim problemima

Portparoli ponovo u sedlu

PARALELE

Izmedju nacije i demokratije

NUNS, Resavska 28/II 11000 Beograd, Tel/fax: (+381 11) 33 43 255, 33 43 136