Home  |  Izdanja - Dosije  |  Dosije 12  |  Orden ili frekvencije
Premijer "protiv" B92

Orden ili frekvencije

Safeta Bisevac

Svakodnevni politicki skandali brzo su potisli "slucaj B 92" u drugi plan, a Veran Matic je krajem novembra ocenio da je njegova medijska kuca u teskom polozaju i zbog toga sto se bavi temama odgovornosti za pocinjene ratne zlocine .

Premijer Srbije Zoran DJindjic ponekad zaista nema srece. U svom dobro poznatom stilu, uvek sve dobro organizuje i isplanira, ali se redovno pojavi neko i pokvari mu planove. Tako je bilo i prilikom njegove novembarske posete SAD. Razgovarao je sa najvisim americkim funkcionerima, pa i sa predsednikom Busom. Svi su mu odavali priznanje. Medjutim, na predavanju u Institutu za mir dosetio se neko da ga pita za B92 i zbog cega je situacija sa pojedinim nezavisnim medijima u Srbiji, po nekim ocenama, danas nepovoljnija nego sto je bila u vreme Milosevicevog rezima.
Tu se idila prekinu. Premijer DJindjic ocenio je "iritirajucim" navedeno pitanje i podsetio da je jedna od prvih mera njegove vlade bilo ukidanje zloglasnog Zakona o informisanju - uz finansijsku nadoknadu listovima za sudsku globu koja im je ekspres naplacivana na osnovu tuzbi i presuda rezimskih poslusnika. Odgovarajuci na konkretni prigovor direkcije B92 i ANEM o (ne)dodeljivanju novih frekvencija, premijer Srbije je zakljucio da neki ljudi traze privilegije. "Oni ne zele zakon, vec traze licencu kako bi postali nacionalni TV kanal, mada, u ovom trenutku, oni vec imaju svoj TV kanal i to bez licence. Prema tome, oni rade ilegalno. Medjutim, mi to prihvatamo, jer i svi ostali (nezavisni elektronski mediji) tako rade u Srbiji", dodao je premijer. Vlada, po njemu, ne pritiska ni nezavisne ne ostale medije, niti im to pada na pamet.
- Jedino sto mi cinimo jeste da ne dajemo privilegije pojedinim medijima. Neki od njih su nasi prijatelji, ali mi sad imamo u Srbiji novi sistem kojim zelimo da svima pruzimo ravnopravan pristup prema nacionalnim izvorima. Ako je neko bio veoma hrabar u vreme Milosevica, dacemo mu orden, ali ne TV kanal. Kanal ce dobiti putem tendera, i to na istoj osnovi kao i svi ostali. Zao mi je, ali to je princip demokratije i trzisne ekonomije, porucio je republicki premijer. B92 je DJindjicu, uz podsecanje da su u Milosevicevo vreme imali veci domet, odgovorio da im priznanja nisu potrebna vec zadovoljenje pravde.

Preobraceni moguli
Da bismo shvatili zasto je pitanje o RTV B92 toliko iritiralo premijera, treba se podsetiti analize medijske situacije u Srbiji koju je 4. oktobra objavio Veran Matic, glavni i odgovorni urednik ove ugledne stanice. Analiza je upucena Vladi i raznim medjunarodnim institucijama.
"Velike nade probudjene u periodu neposredno posle promena - da ce medijski sistem biti efikasno i brzo reformisan na pravedan nacin, te da ce politicki uticaji na medije biti u najvecoj meri eliminisani - ipak su se pokazale kao suvise optimisticke. Jos vise zabrinjava sumnja da nedostatak promena nije posledica sticaja okolnosti, vec svesnog opredeljenja novih nosilaca politicke moci da zadrze odredjene mehanizme kojima je Milosevicev rezim vrsio pritisak na medije", istakao je Matic u svojoj analizi. Podsecajuci da pravni okvir za rad elektronskih medija nije izmenjen, on zakljucuje da su nezavisni elektronski mediji dovedeni na rub opstanka.
"Usled moratorijuma, ove stanice, koje nemaju dozvole iz perioda Miloseviceve vlasti jer su bile tretirane kao drzavni neprijatelji, ostale su formalno pirati, a one stanice koje imaju neke dozvole imaju ih za izuzetno mala podrucja pokrivanja. Zbog toga su im smanjene mogucnosti stvaranja prihoda putem marketinga. S druge strane, medijski moguli, koji svoje imperije duguju bliskosti s porodicom Milosevic-Markovic, zadrzali su svoje dozvole za nacionalno pokrivanje, priblizili su se novim nosiocima politicke moci i time zadrzali lavovski deo trzista reklama, od kojih se RTV stanice izdrzavaju. Stavise, stanice "preobracenih" medijskih mogula iz vremena Milosevica su, pribavljanjem prava na emitovanje najatraktivnijih TV programa za podrucje Srbije za nekoliko godina unapred, dodatno poboljsale svoju trzisnu situaciju zahvaljujuci nasledjenim privilegijama", zakljucio je Matic.

Frekvencije i ratni zlocini
Da Matic nije usamljen, pokazuje i zajednicko saopstenje ANEM-a, NUNS-a i Spektra, kojim se upozorava da pravni, tehnicki i medijski haos u radio-difuziji Srbije ne prestaje. "Sadasnje stanje, koje Vlada Srbije i dalje neopravdano tolerise, odgovara upravo medijima koji su se razvili i prosirili na osnovu privilegija koje i sada koriste. Zbog daljeg odrzavanja stanja iz Milosevicevog rezima transformacija drzavne televizije RTS nije moguca, a nezavisnim i privatnim medijima koji su doprineli promenama hitno su potrebni pravda i propisi a ne priznanja za hrabrost", porucili su potpisnici saopstenja.
Ovim apelima i DJindjicevim nastupom u Institutu za mir, nerazumevanje na relaciji Vlada - nezavisni mediji dobili su i medjunarodnu dimenziju. Medijska organizacija za Jugoistocnu Evropu (SEEMO) uputila je krajem novembra otvoreno pismo premijeru DJindjicu. "Sudeci po informaciji kojom SEEMO raspolaze, pravni okvir delovanja nezavisnih elektronskih medija u Srbiji nije nista bolji nego u vreme rezima Slobodana Milosevica, a jos ne postoje ni uslovi za zdravu konkurenciju pod jednakim uslovima za sve elektronske medije u Srbiji", naglasava ova organizacija cije je sediste u Becu. Od premijera DJindjica SEEMO je zatrazio da upotrebi svoj autoritet i uticaj kako bi se olaksalo sto brze usvajanje novih medijskih i telekomunikacionih zakona. Neophodno je prethodno hitno izdavanje privremenih dozvola za nezavisne elektronske medije, smatra ova medijska organizacija.
Premijeru je povodom "slucaja B92" pisala i Biljana Kovacevic Vuco, direktor Jugoslovenskom komiteta pravnika za ljudska prava. "Vasa tvrdnja da B92 trazi privilegije je pre svega netacna, a zatim i uvredljiva. Ono sto se od vase Vlade trazi je da zakonom priznate ono sto nije sporno: B92 je profesionalan i kvalitetan medij i jedan od najdoslednijih aktera borbe za demokratiju i reforme u Srbiji. Zato vam postavljamo pitanje na osnovu kojih argumenata, u situaciji kada ne postoji zakon, tvrdite da B92 trazi da bude nagradjen TV kanalom za doprinos u borbi protiv Milosevica, i na osnovu kojih to principa trzisne privrede, demokratije, ali i ovlascenja nudite RTV B92 orden umesto kanala", pita premijera Kovacevic-Vuco.
Svakodnevni politicki skandali brzo su potisli "slucaj B 92" u drugi plan, a Veran Matic je krajem novembra ocenio da je njegova medijska kuca u teskom polozaju i zbog toga sto se bavi temama odgovornosti za pocinjene ratne zlocine. Ako se ispostavi da je ova Maticeva dijagnoza tacna, ne pise se dobro ne samo njegovoj kuci vec i ostatku zemlje.

Sadržaj

( Broj 12: Sep 2001 - Dec 2001 )

UVOD

Kako su preziveli oskudicu i ordenje?

Stanoviste profesije

SEZONA JESEN - ZIMA 2001

Slučaj "Reporter"

Slučaj "Reporter" iz pravnog ugla

Pritisci na medije i novinare

(Ne)dostupnost informacija

RTS

RTV Novi Sad između RTS i osamostaljenja

PRIVILEGIJE U ETRU I BUDUCI PRAVNI OKVIR

Premijer "protiv" B92

ANEM i B92 u međuvremenu

Nacrt zakona o radiodifuziji

Sređivanje haosa

STA IM SE DOGADJA?

Mediji u Šumadiji i Pomoravlju

Mediji u Užicu

PROFESIJA

"Igre" sa medijima

Potraga za istraživačima

Nacional,novi Srpski dnevnik

Kako su novinari i mediji preživeli 2001?

RASPRAVE

Za bolji zakon

Izmene posle prvog kruga debate

FAKTOGRAFIJA

Sudbine presuditelja

Mogući obrt

Kupoprodaja

Šta je novo u NUNS-u?

DUH IZ BOCE

Intervju sa Aljošom Mimicom

Kroz prizmu medija - u Srba i u Hrvata

PARALELE

Mediji u Crnoj Gori

Sloboda štampe: Podgorički "Dan"

HRONIKA

Mediji u Srbiji i oko medija- Septembar/ Decembar 2001.

NUNS, Resavska 28/II 11000 Beograd, Tel/fax: (+381 11) 33 43 255, 33 43 136