Home  |  Izdanja - Dosije  |  Dosije 23  |  Postprivatizacioni problemi lokalnih medija: BB Kanal 4 - televizija bez frekvencije i dozvole za rad

Postprivatizacioni problemi lokalnih medija BB Kanal 4 - televizija bez frekvencije i dozvole za rad

Piše: Nenad Kovačević

Televizija BB Kanal 4 u Bajinoj Bašti, jedna od najstarijih televizijskih stanica u Srbiji, našla se u nezavidnom položaju. Vlasnik Slavko Jovanović, beogradski biznismen najavio je da će raskinuti ugovor o kupoprodaji, jer, kako navodi Radiodifuzna agencija (RRA) ovoj televiziji nije dodelila frekvenciju za rad i time ga je država sprečila da ispuni preuzete obaveze.

Nedobijanje frekvencije, kako kažu u ovoj televiziji, bio razlog što je vlasnik od zaposlenih zahtevao obeštećenje, odnosno da mu zaposleni vrate oko 6.000 evra, koliko je platio za kupovinu ovog medija. Medjutim, Jovanović to demantuje i tvrdi da su zaposleni od njega zatražili da raskine ugovor, kako bi dobili otpremnine iz opštinskog budžeta.

Predsednik opštine Miloje Savić kaže da će iz opštinskog budžeta, bez obzira što je u pitanju privatno preduzeće, radnicima ove televizije koji budu ostali bez posla, biti isplaćeni iznosi za socijalni program.

Opštinsko JP Kulturno-informativni centar, u okviru kojeg šestnaest godina posluje ova televizija, prodato je u septembru prošle godine. Većinski vlasnik je postao Slavko Jovanović iz Beograda, a na upravljačke pozicije došli su lokalni biznismeni - vlasnici preduzeća „BB Putevi“ Jerotije i Radenko Petrović.

Bivši direkror Kulturno-informativnog centra Vladimir Jevtić, ukazije da oblast privatizacije lokalnih medija nije najbolje uređena, kao i na potrebu uvođenja reda, kako bi se izbegao haos koji je nastao devedesetih.

„Načini na koje se to radi ostavlja zaposlene u medijima, čiji su osnivači lokalne samouprave, potpuno nezaštićenim, izloženim pritiscima i uticajima onih čije delovanje ne doprinosi daljem razvoju i modernizaciji naše medijske scene. Onemogućava ih u daljem bavljenju poslom, za koji su ispekli zanat u teškim vremenima devedesetih, stekavši tada iskustva koja su vrlo korisna u afirmisanju vrednosti za koje se zalažu novinarski kodeksi i novinarska praksa razvijenog sveta“, navodi Jevtić.

On ističe da je „privatizacija lokalnih elektronskih medija netransparentna i haotična“.

„Time se ostavlja prostor da u lokalnu medijsku sferu ulaze ljudi koji imaju novac i koji žele da putem kontrole medija kupe moć i uticaj u društvu, a nemaju elementarne predstave o tome šta su lokalni mediji, kakva je njihova uloga i čime bi trebalo da se bave“, dodaje Jevtić.

Demantujući još jednom da je od zaposlenih tražio povraćaj 6.000 evra, Jovanović kaže da će nakon žalbenog roka na rešenje RRA pokrenuti i formalni proces raskida kupoprodajnog ugovora.

„Radnici su od mene tražili da jednostrano raskinem kupoprodajni ugovor kako bi oni, iz opštinskog budžeta, dobili 40.000 evra za socijalni program. Rekli su mi da ako ja ne raskinem kupoprodajni ugovor, oni neće moći da dobiju taj novac. Ipak, bez obzira na sve, ugovor ću raskinuti, tako da će bez posla ostati 21 radnik, ali ja sam tu nemoćan. Nisu dobili lokalnu frekvenciju i ja za to nisam kriv“, kaže on.

Jovanović naglašava da je država isključivi krivac za nastalu situaciju.

„Jedna državna agencija (Agencija za privatizaciju) prodala mi je televiziju, a druga, takođe državna agencija (RRA), istoj televiziji je zabranila rad, odnosno nije dodelila lokalnu frekvenciju. Zbog toga nisam u stanju da ispunim preuzete obaveze, a jedna od njih je da se osnovnom delatnošću tog preduzeća bavim narednih pet godina“.

Miloje Savić, predsednik opštine Bajina Bašta, potvrdio je da je u opštinskom budžetu za ovu godinu planirano  40.000 evra za socijalni program zaposlenih u ovoj televiziji.

Na pitanje koji je bio zakonski osnov da se iz opštinskog budžeta isplaćuju otpremnine radnicima koji su nakon privatizacije radili u privatnom preduzeću, Savić objašnjava:

„Zaposleni su 16 godina bili u preduzeću čiji je osnivač bila opština. Oni su mlad kolektiv i treba im pomoći da se snadju, jer će sigurno ostati bez posla. Da nije bilo ovog neuspešnog pokušaja privatizacije, oni bi po sili zakona prestali da rade 31. decembra i opština bi imala obavezu da ih proglasi za tehnološki vićak i obezbedi otpremnine. Iz opštinskog budžeta dobiće po 200 evra po godini staža i tu odluku usvojile su sve odborničke grupe u skupštini“, rekao je Savić.

Sadržaj

( broj 23: avgust 2007 - mart 2008 )

MEDIJI

Zahtev predsedniku i premijeru Srbije: Država odgovorna za zaštitu slobode izražavanja i slobode medija

ISTRAŽIVANJA

Predsednički izbori 2008.

Novinarska udruženja i medijska industrija usaglašavaju koncept Saveta za štampu:
Promoter dobre novinarske prakse

Tabloidizacija Srbije

Dnevni list "Danas" pravosnažno kažnjen zbog objavljivanja arhivske fotografije s mitinga:
Presedan Kokar

GODIŠNJICE

Slučaj Ćuruvija: Konačni rasplet ili prazna obećanja

PRIVATIZACIJA

Privatizacija medija u Srbiji - Politički haos u etru

Kragujevačka inicijativa

Privatizacija medija koji program emituju i na manjinskim jezicima -
Kvaka 22

Pregled privatizacije medija od jula 2007. do marta 2008. Mediji na pijaci

Postprivatizacioni problemi lokalnih medija
BB Kanal 4 - televizija bez frekvencije i dozvole za rad

Samo je Beograd grad

PROJEKTI

Saradnja studenata novinarstva Srbije i Kosova
Vesti na talasu državne politike

AKTIVNOSTI NUNS

Pregled aktivnosti NUNS avgust 2007 – mart 2008.

Pregled medijskih događaja

PREDSTAVLJAMO

JP Aerodrom „Nikola Tesla“ Beograd, generalni direktor Bojan Krišto

Izdavačka kuća Ringier

NUNS, Resavska 28/II 11000 Beograd, Tel/fax: (+381 11) 33 43 255, 33 43 136